Program

Program za djecu

1. KADA? ponedjeljak-petak od 9-12h

2. GDJE? Rudolfa Bičanića 42 (ulaz iz Horvaćanske), 10 000 Zagreb

3. ŠTO? vođene i slobodne aktivnosti koje potiču samostalnost, kreativnost, spoznaju o sebi i svijetu koji nas okružuje

4. TKO? odgojitelji i psiholog s dugotrajnim iskustvom u radu s djecom

Za svaki tjedan organiziramo planirane slobodne i vođene aktivnosti koje su tematski obrađene. Roditelji mogu na našim stranicama dobiti obavijest o konkretnim tjednim aktivnostima.

Ciljevi i zadaće programa za djecu

Ciljevi programa su usmjereni na dobrobit za dijete i njegov cjelovit razvoj. Osiguravamo uvjete koji će djeci omogućiti usvajanje novih znanja, vještina s naglaskom na razvoj kreativnosti, stvaralaštva, rješavanje problema i socijalnih kompetencija. Indirektno kroz igru i planirane aktivnosti osnažujemo vještine važne za cjeloživotno učenje. Program je utemeljen na humanističko-razvojnom pristupu i usmjeren na razvoj djetetovih potencijala, poštivanju dječjih prava i uvažavanju individualnih potreba djece. Svojim programom i djelovanjem pružamo podršku obitelji i pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija. U planiranju i realizaciji programa polazimo od pretpostavke da je roditelj prvi odgojitelj djeteta, a dijete koje dolazi na određene aktivnosti je sposobno za samostalno djelovanje i stjecanje iskustava. Programom pružamo i potporu roditeljima u njihovoj ulozi, spoznaje o dječjim ponašanjima te kako reagirati na iste. Osnovna zadaća programa je razvijanje i unapređivanje tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina. Voditelji programa:

Željka Marunica, odgojitelj
Zrinka Zovak Čehobašić, mag. psych.

Studeni

Osnovne zadaće:

Potaknuti i razvijati cjelokupnu motoriku tijela, razvijati motoričke sposobnosti ruku, šake i prstiju
Razvijati sigurnost i povjerenje, razvijati sposobnost za druženjem, dogovaranjem i suradnjom, razvijati pozitivnu sliku o sebi- samopouzdanjem kroz igre i aktivnosti koje inicira započne i završi, razvijati spososbnost samokontrole
Usvajanje pojmova količine, veličine, boje, oblika i težine rukovanjem predmetima, proučavati društvene odnose (običaji, blagdani)
Postavljanje pitanja koristeći se upitnim zamjenicima i prilozima: Zašto?; Što?; Tko?; Kad?, bogaćenjem aktivnog i pasivnog rječnika doživljavanjem i razumijevanjem literalnih djela, upoznavati rad s temperom, razvijati zanimanje za glazbu, samostalno iskazivanje obilježja glazbe pokretom (brza/lagana, vesela/smirena, glasna/tiha, hod na prstima, okretanje oko osi, okreti u paru, kretanje u kolu, oponašanje kretanje životinja)

Zadaće razvijamo slijedećim aktivnostima:

Tematska cjelina ” Životinje”

Igrati se šumskih životinja, uživljavati se u likove životinja ( kako se kreću, glasaju)
Scenska improvizacija- “Jež, medo i vjeverica”
Centar građenja- karton,lišće, drvene kocke ” Medin brlog”
Glazbene aktivnosti- ” Medo Miško” ; ” Iš’o medo u šumicu” ; ” Pada, pada list” ; “Tiho, tiho pada”
Pokretna igra ” Vjetar”

Čitamo priče: ” Kako je nastala jesen” L.Mercier
“Zašto u jesen otpada lišće” I.Goleš
Slikovnice “Slike jeseni” ; ” Gdje žive životinje”

Likovne aktivnosti – slikanje temperom “Boje jeseni”- slikanje od sakupljenjih jesenskih plodova, crtanje olovkom “Stablo”, izrada jesenskih kruna
Početno čitanje i pisanje- pridruži slovo, složi riječ, Koliko ima, gdje ima više, a gdje je manje?
Emocije- slika o sebi- igra s pjevanjem “Daj pokaži”; “Deset malih prstića”; “Prste ima ruka svaka”;
Pokretna igra “Pješčana oluja”, “Klupko”
20.11. Obilježavamo Međunarodni dan prava djeteta, Dječji dan, Svjetski dan djece
Razgovor – S kim se voliš igrati?; Zašto baš s njom/njim?; Nacrtaj kako se igrate?

Listopad

Osnovne zadaće:

razvijati cjelokupnu motoriku u prirodnim oblicima kretanja, poticati razvoj motoričkih sposobnosti ruku, šake i prstiju.
Razvijati samokontrolu poštivanjem pravila ponašanja u skupini, poticati razvoj nenasilne komunikacije, razvijati pozitivnu sliku o sebi, poticanje suradnje i razvoje empatije prepoznavanjem emocija.
Poticati želju za istraživanjem predmeta koji omogućuju isprobavanje, rastavljanje, sastavljanje, punjenje i pražnjenje, sposobnost uočavanja veza i odnosa među stvarima i pojavama ( puše vjetar pada lišće ; oblaci- kiša…), prostorna orijentacija gore- dolje ; lijevo- desno , nalaženje rješenja aktivnim isprobavanjem. Klasifikacija količine uz brojanje i pokazivanje brojeva.
Proširivati dječji pasivni i aktivni rječnik (listanje, gledanje i čitanje slikovnica), poticati i razvijati individualnost i neovisnost likovnog izražavanja, uočavati i razlikovati osnovne boje, razvijati glazbene sposobnosti , osjećaja za ritam i poticanje na pokret i pjevanje.

Zadaće razvijamo slijedećim aktivnostima:

Tematske aktivnosti Jesen , Svjetski dan hrane, Dani kruha i jabuka

Jesen je stigla – košara s prirodninama- istraživanje dodirom, mirisom i imenovanje
Igra „ Jesenska košara“ – čega nema, koju prirodnu smo sakrili..
Punimo, praznimo, istresimo kestene i orahe- puno , prazno; manje, više
Mala matematika- Šuma brojeva ; pridruži kesten broju
Simbolička igra u kutiću kuhinje- kuhamo juhu od bundeve, pitu od kestena, kuhamo čaj lutkici
Glazbene aktivnosti- „Jabučice crvena“ ; „Kruška, jabuka, šljiva“ , „Pekar“ ; brojalice „ Boc, boc iglicama“ ; „Jedna vrana“
Likovne aktivnosti – „Ples lišća“ – lišće, ljepilo, pak papir ; ctanje olovkom „Jabuka“ ; modeliranje „Jabučice“
„Mali pekari“ – istraživanje brašna dodirom i mirisom ; mijesimo tijesto i izrađujemo kruščiće. Razgovor što volimo jesti, zašto je hrana bitna, kako povrće i voće raste…
Istraživalačke aktivnosti „Jabuka“ – oblik, boja, gulimo režemo i imenujemo kora, peteljka, koštice…
Kutić građenja – drvene kocke, drveni blokovi- gradimo stablo Jabuke

Rujan

Dobro nam došli!

Upoznajemo se, stvaramo nova prijateljstva i sve kroz igru, pjesmu i ples. Osnovna zadaća nam je omogućiti socijalizaciju djece i pozitivnu emotivnu vezu između djeteta i odgojitelja. Ugodnom i veselom atmosferom djecu potičemo na igru, istraživanje prostora u kojem borave, igračaka i materijala. Jedna od glavnih zadaća su i razvijati osjećaj ugode i prihvaćenosti u novoj sredini, razvijati pozitivnu sliku o sebi (ja znam, ja mogu…) te razvoj kreativnog izražavanja i stvaralaštva. Organiziramo aktivnosti koje to i potiču:

igre u krugu pozdrava i međusobnog zbližavanja npr. “Štapić koji govori” ; “Čemu to služi?” ; “Kućice, tko u tebi stanuje?”
scenske lutke medo, jež, žabica koje nam pomažu pri upoznavanju i lakšoj prilagodbi ( Ja sam…., a ti si…?Tko je to?)
pozitivna slika o sebi – igra “Ogledalce” ; “To sam ja” ; “Ja volim…” ; “Stablo prijateljstva” ; “Moj prijatelj i ja” ; obrisi tijela, dlana i sl.
glazbene aktivnosti – pjesmice, brojalice “Medo Miško”; “Puž muž” ; “Ringe raja” ; “Zeko, zeko” ; “Eci, peci, pec” ; “En den dore” : “Ribice” ; “Maestral” ; i sl. Igre s pjevanjem “Igra kolo” ; “Mi smo djeca vesela” ; “Lijepo ime…” i sl. Igre zvečkama, šuškalicama, udaraljkama – razlika u zvuku, intenzitetu, smisao za ritam i metar. Male plesne igre uz pjesme dječjih zborova s CD-a.
likovne aktivnosti – različite likovne tehnike(pastela, olovka u boji, tempera…) koje će poticati na igru i istraživanje na različitim formatima papira i različitim teksturama. Različiti materijali za modeliranje (tijesto, kinetički pijesak, plastelin)
manipulativne aktivnosti – didaktika: slaganje elemenata, nizanje po veličini, količini, slagalice /umetaljke različitih tematika (boje, oblici, brojevi, slova, životinje), društvene igre
slikovnice – slikovnice o Miffy npr. “Miffy u kući” ; slikovnice o Piku npr. “Piko na moru” ; “Riba duginih boja” ; “Petra uči plivati” ; “Bontončić” ; tematske slikovnice o životinjama , o osjećajima, o prirodi. Dijaloško čitanje slikovnice, opisivanje slika, postavljanje pitanja…

Ciljevi i zadaće programa podrške roditeljima

Ciljevi programa su pružanje podrške roditeljima u razdobljima većih promjena u životu. Također, cilj je poticati roditelje da sa većom lakoćom pružaju djetetu sigurno i poticajno okruženje. Zadaće su upoznati roditelje s temama vezanim uz djetetove emocije, igru, razvoj, postavljanje granica, talente. Pružanje podrške roditeljima kroz prolazak kroz razdoblja većih promjena u životu(npr. rođenje novog djeteta, selidba, promjena vrtića, odvikavanje od pelena i sl). Pružanje sigurnog mjesta za roditelje gdje će dobiti odgovore na svoja pitanja i podršku. Voditelji programa:

Zrinka Zovak Čehobašić, mag. psych.
Željka Marunica, odgojiteljica

Adaptacija

Na sreću ili na žalost došao je i taj dan! Dan kada vaše dijete kreće u vrtić. Ne možete odlučiti je li teže njemu ili vama. Možda ipak vama.. Miješaju se osjećaji uzbuđenja, iščekivanja, nervoze, straha, veselja, tuge..

Kako to izgleda očima djeteta? “Mama me ujutro oblači u lijepu, novu robicu, pokazuje mi nove papučice, stavlja mi ruksak na leđa i krećemo negdje. Rekla mi je da ću tamo imati puno prijatelja i igrati se s nekim super igračkama. Kaže da će mi biti baš super! Samo mi nije jasno zašto je onda ona tako nervozna!?”

Kako to izgleda očima mame (koja prvo dijete prvi dan vodi u vrtić)? “Ajme mani! Ajme meni! Ajme meni!!!!! Ovo nikada neće uspjeti. Kako će moje dijete ostati s nepoznatim ljudima? Meni je preteško kada ona plače! Nadam se da će mi odgojiteljice pomoći u tome. Nadam se da će odmah naći najbolju frendicu i početi se igrati. “

Zvuči poznato?

Što je adaptacija?

To je proces prilagodbe djeteta na novi prostor, odgojitelje, ritam, hranu i pravila vrtića. Nekoj djeci taj proces ide lakše, nekoj teže. Obično se kriza javlja u prvim tjednima dolazaka, a može se pojaviti i naknadno.

Reakcije na prilagodbu mogu biti razne: od izražene tuge, povećane agresije, ljutnje na roditelje, plač, vrištanje, bacanje po podu, odbijanje komunikacije, probavne smetnje, odbijanje hrane, spavanja.. Također, moguće je da se dogodi regresija, odnosno vraćanje na prijašnje oblike ponašanja. Na primjer, ako je dijete već naučio govoriti, može doživjeti regresiju i umjesto govora opet početi gestikulirati.

Sva ta ponašanja lagano iščezavaju kako se dijete povezuje s drugom djecom i s odgojiteljicama.

Kako adaptaciju olakšati djetetu?

Prije polaska u vrtić poželjno je često djetetu govoriti o vrtiću kao lijepom mjestu gdje ima puno djece i igračaka, gdje se s odgojiteljima mogu igrati razne zanimljive igre, kako će teći dnevni ritam i sl.
nikada se ne smije plašiti dijete vrtićem (npr. ako budeš zločest ići ćeš u vrtić, u vrtiću ćeš morati sve pojesti)
Ritam djetetova života u obitelji treba prilagoditi ritmu u vrtiću
Dijete treba privikavati da jede žlicom, pije iz šalice, osamostaliti ga u oblačenju, obuvanje, obavljanju higijene
Kada dijete krene u vrtić poželjno je da prvih dva tjedna dolazi u vrtić na kraće vrijeme (prvi dan sat vremena, drugi dan dva sata itd. pri čemu se raspored dolaženja dogovara s odgajateljima)
Dobro je ponijeti u vrtić tzv. prijelazni objekt – neku djetetu dragu igračku ili predmet koji mu pružaju sigurnost i utjehu (bočica, dekica, medo)
Tijekom perioda prilagodbe nije poželjno navikavati dijete na nove oblike ponašanja (odvikavanje od bočice, dude, pelena). Ako željeno ponašanje nije usvojeno do polaska u vrtić, tijekom prilagodbe svakako ga ne mijenjati, nego ostaviti za vrijeme kada se dijete prilagodi novim promjenama u svom životu

Vrlo je važan jutarnji rastanak s djetetom

Roditelj treba biti smiren, nikako djetetu ne smije pokazati svoju tugu ili zabrinutost što ga ostavlja. Dijete će to osjetiti pa će se i ono tako osjećati. Rastanak s djetetom se ne smije odgađati u nedogled. Dugo smirivanje djeteta ili ponovno vraćanje se ne preporučuje. Dijete će ubuduće plakati duže očekujući da se roditelj vrati.

Kada se dijete vrati iz vrtića poželjno je posvetiti mu više pažnje i vremena.

Kao roditelj, probajte polazak djeteta u vrtić gledati kao odličnu priliku da se vaše dijete osamostali, da upozna različitu djecu s raznim talentima i znanjima i tako proširi svoje interese, da isproba različite kreativne tehnike s odgojiteljicama, da uz pomoć “društva” pojede i brokulu i sve što “kod kuće nikada ne želi”, i što je najvažnije da lagano uči vještine (najviše socijalne) koje će mu biti potrebne za cijeli život.

Ciljevi programa za roditelje odgojitelje

Program namijenjen roditeljima odgojiteljima ima za cilj pružiti edukaciju i podršku u zahtjevnim zadacima koje roditelj mora ostvariti kako bi u ljubavi obiteljskog doma djeca dobila priliku za savladavanje razvojno adekvatnih sadržaja i vještina. Pravilno prepoznavanje individualnih potreba i darovitosti kao i usklađivanje potreba djece različitih uzrasta te pronalaženje prilike za vršnjačku socijalizaciju područja su na kojima želimo pomoći roditeljima i odgojiteljima kroz predavanja, radionice i druženja uz organizirano čuvanje djece kao najbolje prilike za razmjenu iskustava.

Roditelj odgojitelj

Drage mame, tate, tete, bake odgojitelji i svi vi koji ste odlučili svaki dan ispuniti igrom, veseljem i učenjem s vašim najdražima dođite k nama na druženje i razmjenu iskustava sa svojim kolegicama mamama odgojiteljicama. Osvježite se u dobrom društvu i malo odahnite od svakodnevnih obaveza i parkića uz osigurano čuvanje djece i stručno vodstvo mame psihologice, mame dramske pedagoginje i mame odgojiteljice u vrtiću.

Teme kojima ćemo se baviti su:

1. Igre za cijelu obitelj

Nije lako uskladiti različite uzraste i interese, pogotovo kad su tu i bebači koji traže neprestanu pažnju. Ipak moramo se igrati.

2. Priče, pjesme, predstave

Dani su nam ponekad ispunjeni riješavanjem svađa i smirivanjem malih prosvjednika kao da smo suci, naše velike i male probleme možemo pretočiti u priče, pjesme, crteže, igrokaze ovisno o našim talentima i tako doći do kreativnih i zabavnih riješenja.

3. Punjenje baterija

Odvojiti vrijeme za sebe čini se nemogućim kad su klinci jedan drugom do uha, a najmlađi neprestano trebaju našu pažnju. Zato tražimo najbolje moguće primjere iz iskustva mama koje su duže vrijeme kod kuće i imaju dobar savjet za sve nas. Odmorimo se, družimo, rekreirajmo i vratimo osmijeh na lice. Hrana koja nam vraća energiju, knjiga koja podiže duh, dobar film, šetnja ili ples, kava s prijateljicom, sve što nas veseli na dohvat ruke.

4. Organizirajmo se

Radno mjesto samo po sebi diktira raspored aktivnosti, radno vrijeme, odjeću koja je primjerena itd. Kad smo kod kuće s djecom možemo sami stvoriti svoje radno okruženje kako nam najbolje odgovara. Mnogo toga ne možemo birati, ali ono što možemo bilo bi divno da posložimo baš onako kako nas najviše veseli. Rasporedi, liste priroriteta, ogranizacija prostora tako da svatko ima ono što mu treba prema dobi i ukusu. Voditelj programa:

Tea Agejev, akademska kazališna redateljica, dramski pedagog